Hrvatsko društvo Ljubljana, predsjednik Petar Antunović, Lari Lučić,
tajnik HDL-a i predsjednik Odbora za obilježavanje žrtava poraća pri
Savezu hrvatskih društava u Sloveniji i starološki župnik Dr. Alojzije Snoj,
organizirali su i ove godine spomen misu za poslijeratne žrtve u
Crngrobu, malom mjestu znakovitog imena u neposrednoj blizini Škofje
Loke.
U nedjelju 29. svibnja 2011. u raskošnoj crkvi Marijina uznesenja, staroj preko 700 godina, misu je predvodio starološki župnik i dekan dekanata Škofja Loka, Dr Alojzije Snoj, a liturgijsko slavlje uzveličali su crkveni pjevači iz Zagreba okupljeni u udruzi „Hrvatska bašćina.“
Nakon polustoljetnog muka o tragičnima događanjima na Bleiburgu i diljem Slovenije, koje je komunistički režim represijom i strahom želio izbrisati iz povijesne memorije, o Sloveniji kao masovnoj grobnici Hrvata, nakon demokratskih promjena devedesetih, progovorilo se javno i više se ne može šutjeti. U Crngrobu, prekrasnom planinskom kraju, na osami, u zgradi kraj crkve, tijekom rascvjetanog Marijanskog mjeseca svibnja 1945., događao se zločin.
U nedjelju 29. svibnja 2011. u raskošnoj crkvi Marijina uznesenja, staroj preko 700 godina, misu je predvodio starološki župnik i dekan dekanata Škofja Loka, Dr Alojzije Snoj, a liturgijsko slavlje uzveličali su crkveni pjevači iz Zagreba okupljeni u udruzi „Hrvatska bašćina.“
Nakon polustoljetnog muka o tragičnima događanjima na Bleiburgu i diljem Slovenije, koje je komunistički režim represijom i strahom želio izbrisati iz povijesne memorije, o Sloveniji kao masovnoj grobnici Hrvata, nakon demokratskih promjena devedesetih, progovorilo se javno i više se ne može šutjeti. U Crngrobu, prekrasnom planinskom kraju, na osami, u zgradi kraj crkve, tijekom rascvjetanog Marijanskog mjeseca svibnja 1945., događao se zločin.
U doba jugoslavenskog antifašizma i
“bratstva i jedinstva naroda i narodnosti“, pod prijetnjama smrti se o
svemu - šutjelo. Mnoga su djeca rasla bez oba roditelja,
ili što je bilo češće bez oca, ali i bez prava na odgovore na trajno
otvorena pitanja – gdje su? Mnoge su majke očekivale svoju djecu, žene
svoje muževe, jer su tadašnje komunističke vlasti
širile glasine prema kojima su svi oni bili zarobljeni, radili u ruskim
rudnicima u Sibiru, a njihov povratak je siguran. Mnogi su čekali čitav
život.
Danas,
međutim, znamo, a javljaju se i novi svjedoci, da su tzv.
pobjednici i “osloboditelji” izbjegle Hrvate - civile, Zagrepčane, žene
i djecu, razoružanu hrvatsku vojsku, dakle također civile, članove
hrvatske vlade i članove njihovih obitelji - opljačkali, danima mučili
i bez ikakvih suđenja i dokazane krivice – ubijali.
Nakon rata, u miru.
U prekrasnoj šumi blizu crkve u Crngrobu, postoji pet križevima
obilježenih grobnica. Prvi križ su postavili već 22.7.1990.god Slovenski
kršćanski demokrati, a svibanjska sv. misa za ove hrvatske mučenike,
služi se već od 2001. g.
Zagrebački pjevači, okupljeni u udruzi “Hrvatska bašćina”, članovi HVIDR-e iz Zagreba, Ivo Pandža,
HVIDR—a Črnomerec, HŽD iz Zagreba, mnogi hrvatski branitelji i
domoljubi, hodočaste
u Crngrob i zajedno s lokalnim stnovništvom obilježavaju tragičan
svibanj i lipanj 1945. u Crngrobu, zadnju postaju Križnog puta za mnoge
Hrvate.
Rezultati istraživanja koja se obavljaju po
cijeloj Sloveniji i koja traju, donose nove zastrašujuće spoznaje i
podatke. Otkrivaju se nova mjesta, utvrđuju se preciznije brojke, a
poneka žrtva dobije i ime.
Na samo jednoj križem obilježenoj livadi,
Hudične štenge, ima oko 450 žrtava, uglavnom Hrvata.
Prema knjizi dr. Mitje Ferenca i Želimira Kužatka
„Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, vjeruje se da su u
skupini od 69 osoba, članova i službenika vlade NDH, koje su engleske
okupacijske vlasti 17. 5. 1945. u Austriji predale partizanima, 15
najznačajnijih ljudi odveli u Zagreb, gdje su nakon kratkog suđenja
ubijeni - među njima i hrvatski književnik i ministar Mile Budak - a da
su svi ostali likvidirani u Crngrobu.
Prema svjedočenjima ohrabrenih
padom komunizma, nekim neslužbenim dokumentima i prema nađenim
fotografijama, danas se zna da u Crngrobu počivaju dr. Zvonimir Cihlar,
baron Alpi Rauch, Franjo Keller, Ivan Prpić, Lucijan Blažeković, ustaški
poručnik Dina Milinković, liječnik Pavelićevih gardista dr. Schaffer,
majka ustaškog pukovnika Juce Rukavina, devetnaestogodišnja kćerka
hrvatskog književnika i ministra u vladi NDH Mile Budaka, Grozda, kao i
njena rođakinja Ana, kćer ministra NDH Frkovića Mirna, urednik
„Hrvatskog lista“ Franjo Babić, itd.
Imena žrtava izranjaju kao i
njihove kosti. Znaju se i izvršitelji i nalogodavci zločina koliko god
se još i danas o njima šuti, a istraživači smjenjuju s odgovornih
pozicija i u Sloveniji, jer rezultati istraživanja ne odgovaraju
moćnicima svih boja.
I to usprkos svih europskih rezolucija o
procesuiranju komunističkih zločina.
Na misnom slavlju u spomen upravo svima njima, znanima i neznanima, i ove je godine zaorila Hrvatska uskrsna pjesma srčanih pjevača pod ravnanjem maestra Tomislava Čekolja uz orguljašku pratnju akademske glazbenice Darjane Blaće Šojat. Pjevači su izveli Staroslavensku misu Albe Vidakovića, mezzosopranistica Milka Gojčeta „Ave Marija“ od Bach - Gounota, a svi zajedno „Zdravo Djevo, kraljice Hrvata“, pjesmu za koju je stihove napisao fra Petar Perica također žrtva tzv. antifašista u Dubrovniku na otočiću Daksi. Nakon misnog slavlja u procesiji, pjesmom i molitvom koju je predvodio mons. dr. Alojzije Snoj, hodočasnici su obišli svih pet obilježenih grobnica te položili cvijeće i svijeće. Zapjevali smo i marijansku pjesmu slovenskog skladatelja Ignacija Hladnika „O pruži mile ruke“.
Na misnom slavlju u spomen upravo svima njima, znanima i neznanima, i ove je godine zaorila Hrvatska uskrsna pjesma srčanih pjevača pod ravnanjem maestra Tomislava Čekolja uz orguljašku pratnju akademske glazbenice Darjane Blaće Šojat. Pjevači su izveli Staroslavensku misu Albe Vidakovića, mezzosopranistica Milka Gojčeta „Ave Marija“ od Bach - Gounota, a svi zajedno „Zdravo Djevo, kraljice Hrvata“, pjesmu za koju je stihove napisao fra Petar Perica također žrtva tzv. antifašista u Dubrovniku na otočiću Daksi. Nakon misnog slavlja u procesiji, pjesmom i molitvom koju je predvodio mons. dr. Alojzije Snoj, hodočasnici su obišli svih pet obilježenih grobnica te položili cvijeće i svijeće. Zapjevali smo i marijansku pjesmu slovenskog skladatelja Ignacija Hladnika „O pruži mile ruke“.
Cijelom su događaju bili nazočni i predstavnici
općine Škofje Loke, kao i predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u
Sloveniji. Slijedilo je druženje župljana i gostiju uz bogati domjenak.
Istog dana poslije podne, pjevači Hrvatske bašćine sudjelovali su u misnom slavlju u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Ljubljani. Fra Marko Prpa, voditelj Misije, predvodio je misno slavlje. Pjevači su izveli Staroslavensku misu Albe Vidakovića, mezzspr. Milka Gojčeta Panis angelicus od Cesara Francka, a prekrasnom Franjevačkom crkvom na Tromostovju zaorila je i Rajska djevo, Kraljice Hrvata... Nakon mise slijedilo je duženje sa Hrvatima koji žive i djeluju u Sloveniji, uz pjesmu i šalu...
Istog dana poslije podne, pjevači Hrvatske bašćine sudjelovali su u misnom slavlju u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Ljubljani. Fra Marko Prpa, voditelj Misije, predvodio je misno slavlje. Pjevači su izveli Staroslavensku misu Albe Vidakovića, mezzspr. Milka Gojčeta Panis angelicus od Cesara Francka, a prekrasnom Franjevačkom crkvom na Tromostovju zaorila je i Rajska djevo, Kraljice Hrvata... Nakon mise slijedilo je duženje sa Hrvatima koji žive i djeluju u Sloveniji, uz pjesmu i šalu...
Hodočasnici iz
Hrvatske zahvaljuju Hrvatskom društvu Ljubljana, predsjedniku Petru Antunoviću, tajniku Lari Lučiću i fra Marku Prpi, voditelju hrvatske katoličke misije u Ljubljani na suradnji i uspješno ostvarenom ovogodišnjem hodočašću u Sloveniju.
U Zagrebu, 6.lipnja 2011.
U Zagrebu, 6.lipnja 2011.
Hrvatska Bašćina Zagreb
prof. Jasenka Polić Biliško
prof. Jasenka Polić Biliško
Preuzeto s http://www.viktimologija.hr
................
Nedužno stradali nek počivaju u miru Božjem !