SVI SVETI I DUŠNI DAN
Kako dobiti potpuni
oprost za pokojne na svetkovinu Svih svetih i na Dušni dan i značenje tih dvaju
dana.
POTPUNI OPROST
Po odredbi našeg Ordinarija na blagdan SVIH SVETIH, na DUŠNI DAN
i nedjelju poslije Dušnog dana, mogu vjernici u svim Crkvama, u javnim ili
polujavnim bogomoljama dobiti POTPUNI OPROST, KOJI SE MOŽE namijeniti samo za
pokojne. Da se dobije potpuni oprost potrebno je: - Pohoditi crkvu ili
bogomolju u kojoj treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje, - primiti sv. Pričest,
ispovjediti se ako je potrebno, - te izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape. -
Oprost se dobiva od 31. listopada, pa do ponoći 2. studenog, te od podneva
slijedeće subote, pa od ponoći slijedeće nedjelje.
Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.
Zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, zato se uvodi blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. Današnje generacije su navikle blagdan Svih svetih zvati "danom mrtvih", što je netočno!
U svetkovini Svih svetih, Crkva poziva na razmatranje nebeske slave i vječnog blaženstva u kojima uživaju svi oni koji su na jedinstven način postali «slika Božja». U praktičnom životu, svetkovina Svih Svetih često je izjednačena sa Dušnim danom i sjećanjem na vjerne mrtve, posebno one koji su nam bili bliski za života.
Svetih i blaženih je nebrojeno. Stoga je Crkva u svojoj mudrosti odredila jedan dan u godini kada se zajednički misli na sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Ti odabranici su slika Božja, nama za primjer postavljeni. Oni su nam kod Boga snažni zagovornici kojima se možemo obraćati s punim povjerenjem. Kada njih slavimo, slavimo i Boga u njima.
Gospodin je u svome govoru na gori svečano obećao i zajamčio blaženstvo svima siromašnima u duhu koji nisu robovi prolaznih dobara, krotkima, onima koji gladuju i žeđaju za pravdom, milosrdnima, onima koji su čista srca, tolikima u povijesti progonjenima zbog pravde, tolikima potlačenima, obespravljenima, oklevetanima.
Svemoćno javno mnijenje koje ovdje čini tolike nepravde, s onu
stranu groba bit će osuđeno, raskrinkano, a njegovim će žrtvama čast i sloboda
zauvijek biti vraćene. Svi koji su vjerovali u Kristova blaženstva bit će
doista i blaženi. Svi koji su morali gledati kako zlo trijumfira nad dobrom,
nepravda nad pravdom, ropstvo nad slobodom, klicat će zbog konačnog trijumfa
dobra nad zlim.
DUŠNI DAN
Dušni dan - spomen,
sjećanje na vjerne mrtve, posebno one koji su nam bili bliski za života. Spomen
svih vjernih mrtvih, Dušni dan, kojeg se spominjemo 2. studenog, ustanovljen je
u samostanu Clunyju 998. godine. Opat sv. Odilon je teološki povezao svetkovinu
Svih svetih kao slavlja " nebeske, proslavljene Crkve " sa zagovorom
za "trpeću Crkvu", "Crkvu putnika".
Dušni dan je jedan od blagdana koji na najbolji način svjedoči o uzvišenosti i jedinstvenosti ljudskog roda, jer čovjek je jedino biće na Zemlji koje štuje svoje mrtve. Štovanjem svojih pokojnika čovjek izražava i svoju vjeru u najveću vrijednost života, u njegovu vječnost. Stoga Dušni dan, odnosno Dan mrtvih nije samo izraz sjećanja na naše najdraže koji više nisu među živima, već je to izražavanje najplemenitije ljudskosti, molitva za njih.
Dušni dan je svetkovina duša. Naši pokojnici su otišli "tamo", ali naša se komunikacija s njima nastavlja. Gotovo u pravilu svoje pokojnike više cijenimo nego kad smo bili s njima ovdje na zemlji vidljivo zajedno. Donosimo im cvijeće, svijeće, uređujemo grobove! Za zemaljskog života nismo bili uvijek tako pažljivi. Na Dušni dan u crkvama se služi po nekoliko misa za sve pokojne. Danas upravljam misao više na svoju pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Crkva je već od prvih vremena kršćanstva s velikim poštovanjem njegovala spomen mrtvih, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve kako bi im se oprostili grijesi. Naša molitva za njih može im ne samo koristiti, već i njihov zagovor učiniti uspješnim u našu korist.
Groblja su više od mjesta na
kojima se postaje prahom, i više od parka u kojem umjetnost umornima pruža
mjesto odmora. Groblja su šutljivi navjestitelji onostranosti.
Preuzeto : www.radiomarija.hr
................
Citat:
„Čovjek je ipak u svojoj dubini – slika Božja – zajednica, kao što je i Bog zajednica. Mi smo pozvani da jedni drugima svjedočimo nadu, vjeru i ljubav. Da jedni drugima pomažemo u osmišljanju življenja. Svaki istinsko bratstvo i prijateljstvo je sveto zajedništvo.
Svi oni koji pomognu bolesnima, nemoćnima, zatvorenima, žalosnima... svi ti su Isusovi i idu Isusovim putom prema Božjem kraljevstvu. Na dan svi sveti spominjemo se na neki način cijelog ljudskog roda. To je proslava čovještva i ljudskost na zemlji. Prvo zahvaljujemo Boga za sve ljude i njihov doprinos čovječanstvu i našoj sreći, isto tako ga molimo za oprost za sva odstupanja od našeg poziva. „
Marijan Jurčević, OP
http://www.dominikanci.hr/blagdan-zivih-i-preminulih-blagdan-zemnika-i-nebesnika.html
(Preporučam pročitati prilog u cijelosti na iznad navedenoj stranici. )
...................