RODIO SE BOG I ČOVJEK - RADUJMO SE !

Hvaljen Isus i Marija !

 "Zvona zvone, Božić je,
moj se narod raduje.."

ČESTIT I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ !

Rođenje  Isusovo

U Betlehemskoj maloj štali,
Tek rođeni dječak plače,
To je Isus sin Marijin mali,
Hladno mu je sve jače i jače...

Nikakve odjeće on nema,
U jaslama suha je slama,
Josip mu nešto žurno sprema,
Marija sretna, promatra Mama.

Dok cijela Zemlja se budi,
Zvijezde Betlehemu kreću,
Rodio se Isus Spasitelj ljudi,
Donosi svima najveću sreću!

Mudraci stižu Božićne noći,
Darove nose s puta daleka,
Znali su da će Sin Božji doći,
Kojega Zemlja tako dugo čeka...

Kličimo malome Isusu ljudi!
Cijeli svemir sada je s nama!
Vječnoga života radost se budi!
Otvara se Nebo, nestaje tama!

Jedni drugima pružimo ruke,
Otvorimo srca Božićne noći,
Povjerimo Kristu sve naše muke,
Blago nama Isus će doći!

Mate Ćavar 

www.viktimologija.com.hr

Čestit i blagoslovljen  Božić, i Novo 2012. ljeto,

 Hrvaticama i Hrvatima u domovini i diljem svijeta,  i svim ljudima dobre volje !

  Obilje  ljubavi, radosti i mira u duši nek' vas sve  prati tijekom  božićnih i novogodišnjih blagdana, i u sve buduće dane na stazi života . 

A, napose, najzaslužnije među nama ,  hrvatske branitelje . 

Hrvatski branitelji, Božji blagoslov bdio nad svima Vama, ma gdje bili !

JE LI POŠTENO SLAVITI DOK NEKIMA OTEŠE SLOBODU ? - IVICA URSIĆ

Bliži se vrijeme pune trpeze, zdravica, veselja, proslava i čestitanja.

Ja postavljam pitanje: „Je li pošteno slaviti dok nekima oteše slobodu?“

Je li pošteno slaviti dok se u Hrvatskoj gazi dostojanstvo onih koji slobodu doniješe na svojim bajunetama? Od običnog vojnika, najboljeg pješaka na svijetu, pa do generala pobjedničke vojske?

Je li pošteno slaviti u zemlji u kojoj se je ubila jedna brigada vojnika nakon pobjede u ratu?

Kada bismo mi kao nacija imali samopoštovanja, kojega nemamo, onda bismo ovoga Adventa i ovog Božića činili pokoru, molili bi se Otkupitelju neka nam oprosti našu bešćutnost, jer po čemu se mi to razlikujemo od svih onih koji Mariji i Josipu uskratiše gostoprimstvo? 

Kao kršćani trebamo se radovati Kristovom rođenju, ali kao Hrvati trebamo se suzdržati od bilo kakve proslave koja nema veze s vjerskom dimenzijom. Sve ono izvanjsko, sve ono povezano sa sekularnim trebali bismo zaboraviti do dana kada naši generali ne budu na slobodi i dok se odnos prema svakom branitelju u ovoj državi ne promijeni. 

Ako to ne učinimo ne ćemo nikada imati mira i svaka naša proslava biti će nepotpuna i šuplja. Iza svake takve fešte ostajati će gorak okus u ustima. Jer nije normalno jesti, piti i feštati dok tvoja braća čame po kazamatima, jer su se usudila donijeti slobodu svome narodu.

Dok ne shvatimo da smo slobodni onoliko koliko su i ostali oko nas slobodni slobodni ne ćemo biti.

VOJNIKOVA BADNJA NOĆ

Bijaše to na Badnju noć i on bijaše ... posve sam

u ćeliji maloj ... u zemlji stranoj i dalekoj.

Tu večer dođoh s darovima k njemu,

jer vidjeti htjedoh tko to u ćeliji biva.

I prizor čudan spazih ...

... ni ukrasa, ni jaslica, pa čak ni grančice bora ...

... ni čarape pri uzglavlju ... samo čizme pijeskom ispunjene.

Na zidu slike vise, slike zemlje njemu mile,

a uz slike ordenje i priznanja brojna ...

... i barjak njemu tako drag.

I misao mi glavom prođe,

jer ćelija ta tako mračna i turobna bješe,

pa zar dom je to vojniku sada,

u kojem sam, daleko od doma, Božić čeka?

Zato lagano krenuh, na prstima tiho,

dok on tu leži i spava mirno.

Sam u postelji skvrčen, u ćeliji maloj,

a lice njegovo tako blago, a ćelija njegova

tako mračna i turobna bješe.

Ne zamišljah tako hrvatskog junaka i sebe zapitah,

je li to heroj iz zemlje male o kojem toliko slušah?

Gle zgrčen pod prekrivačem u zemlji stranoj i dalekoj

Glave uredno ošišane i lica od sunca preplanulog.

I ubrzo spoznah da on je od čovjeka više,

jer obitelji što vidjeh večeri te,

svoj duguju život ovakvima što za borbu bijahu spremni.

I uskoro će u zemlji Hrvata radovati se djeca

I odrasli će slaviti vedri Božića dan,

svi će u slobodi uživati i to kao davno željeni san.

I to sve zbog vojnika poput ovog što sada leži tu.

I ne mogoh a ne zapitati se

Koliko ih tako u samoći leži?

U hladnu Badnju noć

u zemlji tako stranoj i dalekoj?

I pomisao sama na oko suzu mi dozva

I plačući na koljena padoh ...

... vojnik se probudi i začuh opori glas:

„Djede, ne plači, ovaj život izbor je moj ...

ja se za slobodu borim i ništa više ne tražim ja.

Moj život Bog je moj, Domovina moja i Narod moj.“

To reče i okrene se na drugu stranu i utonu u san,

a ja, ja ne mogoh stati i nastavih jecaj svoj.

I gledah ga satima još, tiho i mirno,

i primjetih kako drhtaj ga obuzima od mraza noćnog.

I kaput uzeh svoj, onaj što čuvah brižno,

I pokrih vojnika od glave do pete, nježno ...

... i uzeh za sebe košulju njegovu zeleno-crnu

s grbom hrvatskim izvezenim.

Pa iako košulju jedva navukoh, ja

od nekog ponosa silnog rasti stadoh.

I u trenu jednom, u sebi duboko, hrvatski vojnik postah ...

... i ne htjedoh ga, u toj hladnoj noći, ostaviti samog ...

... tog čuvara ponosa, slobode i časti, tako za boj spremnog.

I okrenu se vojnik i prošapta glasom nježnim i mekim:

„Nastavi Djede, Božić je, sve je pod kontrolom.“

Pogledah na sat i vidjeh da u pravu je, da ponoć kuca časa tog:

„Sretan ti Božić prijatelju moj i neka te

blagoslovi i čuva dragi Bog!“

Ovu je pjesmu prvi put napisao, za svoju djecu, Clement Moore 1822. godine. Nakon njega svoje verzije pišu M/Sgt. Noah Brazos Ross, US Army, 18th Field Artillery, preživjeli borac sa Utah Beach, Normandija i iz bitke za Ardene („Daddy's Christmas“), pa Lt. Col. Bruce W. Lovely, USAF, piše pjesmu za Badnjak 1993. godine, raspoređen u Koreji, pa marinac raspoređen na Okinawi, Japan ("Santa and the Soldier").

2005. godine nakon uhićenja generala Ante Gotovine, ja sebi dajem slobodu i prerađujem ovu pjesmu. I molim vas, ne gledajte stil, ne tražite od mene rimu. Tražite poruku. Tražite bit. Tražite sebe.

U njoj Djed Božićnjak priča o svom susretu s hrvatskim vojnikom koji leži zatvoren u ćeliji. 

Ovu pjesmu, pod nazivom „VOJNIKOVA BADNJA NOĆ“, čitam javno u svojoj, bez objašnjenja, prije tri godine ukinutoj, emisiji „Nikad Nedjeljom“ na Radio Splitu.

S njom želim Blagoslovljen Božić svim hrvatskim braniteljima – ma gdje bili.

Ivica Ursić

Preuzeto s hrsvijet.net 

ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Sveti Otac o Marijinu djevičanstvu i majčinstvu

Marijino je djevičanstvo jedinstveno i neponovljivo, ali se njegovo duhovno značenje odnosi na svakog kršćanina.

Na četvrtu nedjelju Došašća Sveti se Otac prije podnevne molitve Anđeo Gospodnji osvrnuo na evanđelje koje nam opisuje događaj Anđelova navještenja BDM. Promišljajući o Blaženoj Djevici i trenutku primanja navještaja te njezinu odgovoru, još više nas prosvjetljuje svjetlo istine koje proizlazi iz toga otajstva. Važno je istaknuti da je Marija začela Isusa i ostala djevica – kazao je Benedikt XVI.

Nazaretskom događaju prethodi Izaijino proročanstvo: „Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel.“ To se pradavno obećanje sasvim ispunilo u utjelovljenju Sina Božjega. Doista, ne samo da je Djevica Marija začela, nego je začela po djelovanju Duha Svetoga, to jest samoga Boga. Ljudsko biće koje u njezinoj utrobi započinje život uzima tijelo od Marije, ali njegovo bivanje sasvim dolazi od Boga. Posvema je čovjek, učinjen od zemlje – služeći se biblijskim izrazom – ali dolazi iz visine, s neba. Činjenica da Marija začinje, ostajući djevica, bitna je za poznavanje Isusa i za našu vjeru, jer svjedoči da od Boga polazi inicijativa a posebice otkriva tko je začeti. Evanđelje zaista veli: Zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim. U tom se smislu uzajamno potvrđuju Marijino djevičanstvo i Isusovo božanstvo – ustvrdio je Sveti Otac.

Stoga je vrlo važan upit – kazao je nadalje Sveti Otac - koji Marija, jako uznemirena, obraća Anđelu: „Kakao će to biti, jer ja se ne sastajem s mužem?“ . Marija je u svojoj jednostavnosti vrlo mudra: ne sumnja u Božju moć, ali želi bolje proniknuti njegovu volju, da joj se sasvim može prilagoditi. Otajstvo neizmjerno nadilazi Mariju, a ipak ona u njegovu središtu savršeno zauzima mjesto koje joj je namijenjeno. Njezin um i srce sasvim su ponizni, a, upravo poradi njezine posebne poniznosti, Bog očekuje njezin potvrdni odgovor da ostvari svoj plan. Poštuje njezino dostojanstvo i slobodu. Marijin 'Neka mi bude po riječi tvojoj' uključuje majčinstvo i djevičanstvo, želi da u njoj sve bude na slavu Božju, a Sin kojeg će roditi da bude dar milosti – objasnio je Benedikt XVI.

Marijino je djevičanstvo jedinstveno i neponovljivo, ali se njegovo duhovno značenje odnosi na svakog kršćanina. Ono je u biti povezano s vjerom: tko se zaista bezuvjetno povjerava ljubavi Božjoj po djelovanju Duha Svetoga u sebe prima Isusa, njegov božanski život. U tome je otajstvo Božića - zaključio je Sveti Otac.



Preuzeto s http://www.radiomarija.hr


.........

KLIKUJTE SADA ZANOSNO 

Klikujte sada zanosno, nebo i modri vrhovi!
Nek nam gore provru medom, rode pravdom:
Skoro će doći Spasitelj pomoći bijednim ljudima.

Dođi, o Bože milosni, mirom nas svojih pohodi.
Da se tebi čista srca radujemo.
Ustani, Bože svemoćni, vodi nas putem spasenja.

POTICAJNE MISLI

Isus će uskoro doći...

Pođimo Isusu u božićnoj noći ususret kako bismo mu rekli svoje iskreno i potresno „hvala“!

Isus će uskoro doći: pođimo mu u božićnoj noći ususret kako bismo mu rekli svoje iskreno i potresno „hvala“, proseći od njega snagu da nas trajno drži daleko od grijeha te ostanemo vazda vjerni njegovoj bezgraničnoj ljubavi.

Crkva je rođena iz pashalnog misterija. Upravo zato se euharistija, koja je u pravom smislu riječi sakrament uskrsnog otajstva, postavlja u središte crkvenog života. Vidljivo je to iz prvih slika Crkve, koje nam donose Djela apostolska: „Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama“. U „lomljenju kruha“ evocirana je euharistija. Dvije tisuće godina kasnije nastavljamo odjelotvorivati tu prvotnu sliku Crkve. I dok to činimo u euharistijskom slavlju, oči se duše iznova dovode do Vazmenog trodnevlja: do onoga što se zbilo u noći Velikog četvrtka, tijekom Posljednje večere, i nakon nje. Naime, ustanovljenje euharistije u sakramentalnom obliku prethodi događajima koji će ubrzo uslijediti, počevši od smrtne Muke u Getsemanskom vrtu.

Bože, naš Oče, ti koji si toliko ljubio svijet da si poslao sina svoga Jedinorođenca, rođena od Djevice Marije, kako bi nas spasio i ponovno priveo k tebi; molimo te, dobri Oče, podaj blagoslov i nama, našim roditeljima, obiteljima i prijateljima. Otvori nam srce kako bismo znali Isusa primiti u radosti, vazda činiti ono što od nas traži i vidjeti ga u svima kojima je potrebna naša ljubav.

(bl. Ivan Pavao II., papa)

 Preuzeto s  http://www.radiomarija.hr

............

TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA - RADOSNA

"Radujte se u Gospodinu uvijek" 

  Fil 4.4


"Tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, Boga kojega ne vidi ne može ljubiti"

(1 Iv 4,20).

............

Radosno iščekivanje

Ozračje koje posebno obilježava bogoslužje današnje, treće nedjelje došašća, koja se od starine zove nedjelja »Gaudete – Radujte se« jest radost. Radost je tipična za čitavo vrijeme došašća, ali i općenito za kršćanstvo. To je sadržano u temeljnoj riječi kršćanstva euangelion – evanđelje, što znači Radosna vijest.

Temelj te kršćanske radosti jest činjenica Božje prisutnosti, da je Bog uz nas, s nama i u nama. Pa i onda kada to opipljivo ne osjećamo. »Radujte se jer Gospodin dolazi, sasvim je blizu, dolazi da nas spasi. Kličite u radosti, Gospodin je riješio svoj narod osude, neprijatelje je uklonio, dolazi kao Spasitelj« – kliče prorok Sefanija u prvom čitanju.

Čovjek vjere nastoji uvijek, pogotovo u teškim trenucima, trenucima kušnje, naći uporište za pravu i istinsku radost. On nikad ne gubi nade – i to ga razlikuje od onoga koji nema vjere - svoju nadu stavlja u Boga, ne pouzdaje se sam u svoje snage. Uvijek nalazi u sebi dovoljno milosne snage da se uhvati ukoštac i s najtežim kušnjama, znajući da neće biti napušten.

»Gospodin je tu, u vašoj sredini« – govorio je Ivan Krstitelj – »stoji uz vas, vi ga još ne poznajete, ali on je na djelu.« Na nama je da snagom vjere nastojimo protjerati strah iz svojih srdaca, strah od svega onoga što nas trenutno snalazi. Bog je blizu i u pravo će vrijeme uzeti našu pravednu stvar u ruke i spasiti nas. Imat ćemo ponovno razloga za radost, jer On će obnoviti sve ono što je razoreno, zatrovano, opustošeno – i oko nas i u nama. Sve ono što je sada poremećeno, stavit će ponovno u red. On će uspostaviti pravdu i mir. Tko je pretrpio nepravdu, osjetit će da ga Bog nije napustio i opet će se radovati. No, riječ je o radosti za koju treba imati spremno srce, sposobnost da je primimo, jer nije od ljudi.

U Evanđelju je riječ o mnoštvu koje hrli k Ivanu Krstitelju. Pojedini slojevi društva postavljaju mu tipično obraćeničko pitanje: »Što nam je činiti?« Ivan je konkretan i odrješit. Mnoštvu naroda poručuje: dijelite svoja materijalna dobra s onima koji oskudijevaju – potiče ih na dobrotvornost i solidarnost. Carinicima kaže: Ne zlorabite svoju službu i svoj položaj i ne bogatite se na tuđi račun – poziva na poštenje i pravičnost. Vojnicima poručuje: Izbjegavajte svako nasilje, čuvajte sigurnost zemlje i budite zadovoljni svojom plaćom. Svima stavlja na srce da rade oko uspostave socijalne pravde temeljene na ljubavi i solidarnosti.

Upravo u tim Ivanovim porukama krije se pravi smisao priprave za Mesijin dolazak – i onda i sada. Biti radostan i zauzeto, solidarno, s ljubavlju čekati dolazak Spasitelja i njegova kraljevstva.

Josip Koprek

........

 

MARIJO, TI SJAJNA ZORNICE 

O Marijo, ti sjajna zornice,
na nebu modrom zlatna zvjezdice!
ti svijetliš nam ko alem kam
i kažeš put u raj nebeskim nam.

O Marijo, ti vrata nebeska,
o danice ti među zvijezdama,
o Djevice svih djevica,
ti prva od sviju si stvorova.

O Marijo, ti morska zvjezdice,
što ploviš morem slave nebeske:
kroz život cio ti nam sjaj,
pokazuj ti nam put u lijepi raj!

SJEĆANJE NA PRVOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA DR. FRANJU TUĐMANA

  10.prosinca  1999 -10.prosinca 2011.

"SVE ZA HRVATSKU -  NAŠU JEDINU I VJEČNU HRVATSKU NIZAŠTO."

Da nije Gospodin za nas bio  - neka slobodno rekne Izrael - 
 da nije Gospodin za nas bio:  kad se ljudi digoše proti nama,
 žive bi nas progutali. 


 Kad je uskipio bijes njihov na nas,  voda bi nas podavila; 
 bujica bi nas odnijela,  vode pobjesnjele sve nas potopile. 


 Blagoslovljen Gospodin koji nas ne dade  za plijen zubima njihovim! 


 Duša je naša poput ptice umakla  iz zamke lovačke:  raskinula se zamka, a mi umakosmo! 


 Pomoć je naša u imenu Gospodina  koji stvori nebo i zemlju.


 Psalam 124, 8 (Ps 124,8)

...........

 Vječna mu slava i hvala ! 


Laka mu hrvatska gruda, počivao u miru Božjem!

DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA

Glas viče: Pripravite Jahvi
put kroz pustinju.
Poravnajte u stepi
stazu Bogu našemu.
Nek se povisi svaka dolina,
nek se spusti svaka gora i brežuljak.
Što je neravno nek se poravna,
strmine nek postanu ravni,
Otkrit će se tada Slava Jahvina,
i svako će tijelo vidjeti,
jer Jahvina su usta govorila 


(Iz 40, 3-5).

...............

Prilažem i dio teksta  iz kolumne "Križ Darija Kordića" autora Ilije Zovka objavljene na stranici www.hrsvijet


Petnaesti rođendan u uzništvu


Pišući ovaj članak o Dariju Kordiću dobih jednu SMS poruku, kojom ću ujedno završiti ovu priču o čovjeku koji je od strane domaćih i međunarodnih "kovača istine" prvi izabran za dokazivanje teze o udruženom zločinačkom pothvatu:  -„Naš prijatelj, i iznad svega JUNAK, Dario Kordić 14 prosinca ima rođendan (15.-i rođendan u uzništvu).


Molim Vas, odvojite malo svoga vremena i promislite o njegovoj osobnoj žrtvi za sve nas i uputite mu čestitku na adresu“:  


Dario Kordić, G-416
Justizanstalt Karlau
Herrgottwisgasse 50
A – 8020 Graz

Dario prijatelju, neka ti je SRETAN skori ROĐENDAN!  


  Ilija Zovko

"BOG JE GOSPODAR SVIJETA A NE ČOVJEK" - PAPA BENEDIKT XVI

Isusov poziv na budnost

Papin nedjeljni nagovor prije molitve Anđeo Gospodnji, 27. studenoga.

Bog je gospodar svijeta a ne čovjek – istaknuo je papa Benedikt XVI. u jučerašnjem nagovoru prije podnevne molitve Anđeo Gospodnji, potom je uputio apel Ujedinjenim narodima da usvoje vjerodostojna rješenja za klimatske promjene. Razdoblje došašća podsjeća čovjeka da gospodar svijeta nije on, nego Djetešce-Bog koji je došao spasiti svijet – ustvrdio je Papa u nagovoru zaključenom pozivom stručnjacima Ujedinjenih naroda da usklade vjerodostojan i odlučan odgovor na klimatske promjene, vrlo zabrinjavajuću pojavu.

Komentirajući misno evanđelje prve nedjelje Došašća, u kojem Krist poziva učenike i sve ljude da bdiju, rekao je kako je riječ o spasonosnom upozorenju da se prisjetimo da život nema samo zemaljsku dimenziju, nego je usmjeren prema nečem drugom, kao stabljika koja izbija iz zemlje i otvara se prema nebu. Razumna stabljika, ljudsko biće, obdareno slobodom i odgovornošću, zbog čega će svatko morati položiti račun o tome kako je živio, kako se služio svojim sposobnostima, je li ih koristio samo za sebe ili na dobro braće – ustvrdio je Sveti Otac.

Problem nastaje kada ljudska bića ne priznaju – nastavio je Papa – poput izraelskog naroda prije više tisuća godina, da su raskinuli odnos s nebom i da su sadašnjost učinili nepravednijom i zabrinutijom, kakva je u nekim dijelovima post-modernog svijeta. U gradovima gdje život biva anoniman i horizontalan, čini se da je Bogu odsutan i da je čovjek jedini gospodar, kao da je on tvorac i upravitelj svega, da građenja, posao, gospodarstvo, prijevoz, znanosti, tehnika i sve ovisi samo o čovjeku.

A katkada se u ovome svijetu, koji izgleda gotovo savršen, u prirodi ili društvu dogode prevrati pa mislimo da se Bog povukao, da nas je, takoreći, prepustio nama samima – kazao je Papa:

Svake se godine ponavlja vrijeme Došašća da nas podsjeti da naš život iznova ima otkriti svoje pravo usmjerenje prema licu Božjem. Nije to lice gospodara nego Boga Oca, Prijatelja – ustvrdio je Benedikt XVI.

Nakon molitve Anđeo Gospodnji Papa je ponovio da sutra u Durbanu, u Južnoj Africi, započinju radovi Konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i o Protokolu iz Kyota. Želja mi je da svi članovi međunarodne zajednice usuglase odgovoran, vjerodostojan i odlučan odgovor na tu zabrinjavajuću i složenu pojavu, vodeći računa o potrebama siromašnijeg stanovništva i budućih naraštaja – kazao je Sveti Otac.





Preuzeto s www.radiomarija.hr