Kardinal Franjo Kuharić, 2002.- 2010.
Obilježava se osma obljetnica smrti kardinala Franje Kuharića
ZAGREB,
11. ožujka 2010. - Osma obljetnica smrti kardinala i umirovljenog
nadbiskupa zagrebačkog Franje Kuharića obilježava se danas u Hrvatskoj,
a tim povodom u zagrebačkoj katedrali služit će se misa večeras u 18
sati.
Kardinal Franjo Kuharić (1919., Pribić kraj Krašića) sjemenište i klasičnu gimnaziju završio je na Šalati u Zagrebu, a studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Za svećenika je zaređen 1945. u Zagrebu, potom je bio župnik u Samoboru, a 1964. g. papa Pavao VI. imenovao ga je pomoćnim biskupom zagrebačkim nadbiskupu Franji Šeperu.
Godine 1969. imenovan je Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 1970. zagrebačkim nadbiskupom. Iste godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije, a na tu službu biran je još tri puta. Papa Ivan Pavao II. ga je 1983. godine promaknuo u Kardinalski zbor.
Po osnivanju Hrvatske biskupske konferencije, 1993. godine, kardinal Kuharić bio je njen predsjednik i tu je službu obavljao sve do odlaska u mirovinu.
Za svog života osobito je promicao i svjedočio istinu o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, a te su njegove propovijedi sabrane u knjigu "Poruke sa Stepinčeva groba". Zalagao se i za dostojanstvo hrvatskog naroda, zbog čega su ga partijske vlasti u vrijeme Jugoslavije proglasile državnim neprijateljem.
Kardinal Kuharić ustrajno se borio za vjersku slobodu i hrvatsko nacionalno dostojanstvo te je bio pokretač višegodišnje crkvene proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. u Mariji Bistrici.
Neumorno se trudio da papa Ivan Pavao II. upozna povijesne nedaće hrvatskog naroda i dublje razumije želju Hrvata za slobodom i samostalnošću. Tako je njegovom velikom zaslugom za 900. jubilej Zagrebačke biskupije Papa u rujnu 1994. posjetio Zagreb te predvodio najveću hrvatsku misu u povijesti pred milijun vjernika na zagrebačkom hipodromu. Kardinal Kuharić bio je uz Papu i tijekom njegova drugog posjeta Hrvatskoj, kada je Sveti Otac na euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim, što je najveća zasluga kardinala Kuharića.
Kardinal Franjo Kuharić veliku je ljubav iskazivao i prema hrvatskim iseljenicima te ih je neumorno obilazio po svim državama i kontinentima, promičući tako jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Svojim djelovanjem dao je doprinos ostvarenju višestoljetnoga sna hrvatskoga naroda da ima samostalnu državu.
Kada je Republika Hrvatska početkom 90-tih doživjela agresiju, promicao je pravdu, oproštenje, pomirenje i poštivanje svih etičkih vrijednosti - što je sabrano u zbirci njegovih propovijedi, poslanica poruka i apela "Mir je djelo pravde".
Nakon demokratskih promjena u slobodnoj hrvatskoj državi, kad su mu se otvorili mediji dao je više od stotinu intervjua za domaće i inozemne medije, a izbor iz tih razgovora objavljen je u knjizi "Principi dobra".
Kardinal Kuharić umirovljen je 1997., a službu zagrebačkog nadbiskupa predao je msgr. Josipu Bozaniću.
I nakon umirovljenja kardinal Kuharić bio je aktivan u apostolskom i pastoralnom djelovanju Crkve, često je gostovao u javnim glasilima, a iz sudjelovanja u emisiji "Hvaljen Isus i Marija" na Radio Sljemenu proizišla je trilogija od koje je dosad objavljen prvi svezak "Zakon života i slobode".
Kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. u Zagrebu.
(Hina)
_______________________
Kardinal Franjo Kuharić (1919., Pribić kraj Krašića) sjemenište i klasičnu gimnaziju završio je na Šalati u Zagrebu, a studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Za svećenika je zaređen 1945. u Zagrebu, potom je bio župnik u Samoboru, a 1964. g. papa Pavao VI. imenovao ga je pomoćnim biskupom zagrebačkim nadbiskupu Franji Šeperu.
Godine 1969. imenovan je Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 1970. zagrebačkim nadbiskupom. Iste godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije, a na tu službu biran je još tri puta. Papa Ivan Pavao II. ga je 1983. godine promaknuo u Kardinalski zbor.
Po osnivanju Hrvatske biskupske konferencije, 1993. godine, kardinal Kuharić bio je njen predsjednik i tu je službu obavljao sve do odlaska u mirovinu.
Za svog života osobito je promicao i svjedočio istinu o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, a te su njegove propovijedi sabrane u knjigu "Poruke sa Stepinčeva groba". Zalagao se i za dostojanstvo hrvatskog naroda, zbog čega su ga partijske vlasti u vrijeme Jugoslavije proglasile državnim neprijateljem.
Kardinal Kuharić ustrajno se borio za vjersku slobodu i hrvatsko nacionalno dostojanstvo te je bio pokretač višegodišnje crkvene proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. u Mariji Bistrici.
Neumorno se trudio da papa Ivan Pavao II. upozna povijesne nedaće hrvatskog naroda i dublje razumije želju Hrvata za slobodom i samostalnošću. Tako je njegovom velikom zaslugom za 900. jubilej Zagrebačke biskupije Papa u rujnu 1994. posjetio Zagreb te predvodio najveću hrvatsku misu u povijesti pred milijun vjernika na zagrebačkom hipodromu. Kardinal Kuharić bio je uz Papu i tijekom njegova drugog posjeta Hrvatskoj, kada je Sveti Otac na euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim, što je najveća zasluga kardinala Kuharića.
Kardinal Franjo Kuharić veliku je ljubav iskazivao i prema hrvatskim iseljenicima te ih je neumorno obilazio po svim državama i kontinentima, promičući tako jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Svojim djelovanjem dao je doprinos ostvarenju višestoljetnoga sna hrvatskoga naroda da ima samostalnu državu.
Kada je Republika Hrvatska početkom 90-tih doživjela agresiju, promicao je pravdu, oproštenje, pomirenje i poštivanje svih etičkih vrijednosti - što je sabrano u zbirci njegovih propovijedi, poslanica poruka i apela "Mir je djelo pravde".
Nakon demokratskih promjena u slobodnoj hrvatskoj državi, kad su mu se otvorili mediji dao je više od stotinu intervjua za domaće i inozemne medije, a izbor iz tih razgovora objavljen je u knjizi "Principi dobra".
Kardinal Kuharić umirovljen je 1997., a službu zagrebačkog nadbiskupa predao je msgr. Josipu Bozaniću.
I nakon umirovljenja kardinal Kuharić bio je aktivan u apostolskom i pastoralnom djelovanju Crkve, često je gostovao u javnim glasilima, a iz sudjelovanja u emisiji "Hvaljen Isus i Marija" na Radio Sljemenu proizišla je trilogija od koje je dosad objavljen prvi svezak "Zakon života i slobode".
Kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. u Zagrebu.
(Hina)
_______________________
Molitva Majci Božjoj Remetskoj
Uzoritog gospodina zagrebačkog nadbiskupa Franje kardinala Kuharića
Uzoritog gospodina zagrebačkog nadbiskupa Franje kardinala Kuharića
Presveta Djevice Marijo, Navjernija Majko i Odvjetnice Hrvatske.
Došli smo u ovo Tvoje nama drago svetište, pred tvoj blagoslovljeni lik da tvome Prečistom srcu povjerimo i predamo svoju Domovinu, svoj narod, sve ljude u našim susretima i prostorima.
Tvojim srcem molimo od milosrdnog srca našega Spasitelja Isusa Krista zaštitu, oproštenje i dar mira da živimo u sigurnosti, pravednosti i slobodi,
da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu za blaženu nadu vječnog otkupljenja.
U ljubav i zagovor tvoga srca polažemo svako dijete, mladića, djevojku, oca obitelji i majku! Tebi predajemo svaku redovnicu, redovnika i svećenika.
Budi Majka mudrosti svim odgovornima za našu sadašnjost i budućnost. Izmoli nam brojna i sveta duhovna zvanja!
Moli za nas i moli s nama da budemo puni darova Duha Svetoga i dostojni sinovi i kćeri nebeskog Oca!
Kraljice mira, moli za nas grešnike sada i na času smrti naše da uđemo u vječni Mir, u radost Oca i Sina i Duha Svetoga!
Amen.
Došli smo u ovo Tvoje nama drago svetište, pred tvoj blagoslovljeni lik da tvome Prečistom srcu povjerimo i predamo svoju Domovinu, svoj narod, sve ljude u našim susretima i prostorima.
Tvojim srcem molimo od milosrdnog srca našega Spasitelja Isusa Krista zaštitu, oproštenje i dar mira da živimo u sigurnosti, pravednosti i slobodi,
da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu za blaženu nadu vječnog otkupljenja.
U ljubav i zagovor tvoga srca polažemo svako dijete, mladića, djevojku, oca obitelji i majku! Tebi predajemo svaku redovnicu, redovnika i svećenika.
Budi Majka mudrosti svim odgovornima za našu sadašnjost i budućnost. Izmoli nam brojna i sveta duhovna zvanja!
Moli za nas i moli s nama da budemo puni darova Duha Svetoga i dostojni sinovi i kćeri nebeskog Oca!
Kraljice mira, moli za nas grešnike sada i na času smrti naše da uđemo u vječni Mir, u radost Oca i Sina i Duha Svetoga!
Amen.