Četvrtak 10. prosinca 2009. - Krug za trg
Krug za trg, građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora Josipa Broza Tita poziva na četvrto po redu prosvjedno okupljanje povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2009. O prva tri okupljanja na našem smo Portalu donijeli smo već posebne reportaže (Krug za trg 1, 2, 3).
Prema Rezoluciji Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima te Deklaraciji Hrvatskog sabora, Josipa Broza treba osuditi kao odgovornoga za masovna pogubljenja, pojedinačna ubojstva, zatvaranje ljudi u logore, progone i mučenje te zabranu svakog pluralizma.
Okupljanje će se održati u četvrtak 10. prosinca 2009. u 11,00 sati ispred HNK (sa zapadne strane) u Zagrebu.
http://hakave.org
_______________________
PROSVJED NA KAZALIŠNOM TRGU
UZ TRAMVAJSKU PRUGU
Zašto tražimo povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanim imenom komunističkog diktatora maršala Tita
Maršal Tito i njegovi jugoslavenski komunistički pomagači na najokrutniji su način ubijali ljude u masovnim poslijeratnim likvidacijama, a zatvaranjima, mučenjima i ubijanjima protivnika nastavili su i u kasnijim razdobljima svoje vladavine.
Režim je kršio sva ljudska prava građana: pravo na život, pravo na sigurnost i dostojanstvo osobe, pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu medija, pravo na slobodu kretanja, pravo na vjerske i nacionalne slobode, pravo na privatno vlasništvo.
Povremene liberalizacije bile su samo pokušaj osiguravanja daljnjeg opstanka partijske vlasti. Izdavanjem putovnica radnicima Tito se riješio stotina tisuća nezaposlenih te ujedno depopulizirao brojna hrvatska područja, osobito ona u kojima su živjeli njegovi najhrabriji oponenti.
U zatvorima su ljudi mučeni električnim šokovima, prisilnim hranjenjem na gumu, izvođenjem pred strjeljački stroj, sakaćenjem, batinanjem, glađu, hladnoćom. U zatvoru u Lepoglavi ubijeno je ili nestalo 205 političkih zatvorenika, a 223 osobe su umrle. U Staroj Gradiški je ubijeno 160 političkih zatvorenika, a umrlo ih je 180. U zatvoru u Slavonskoj Požegi život su ostavile 22 žene. Imena ubijenih u drugim zatvorima, osobito u zatvoru u Zenici te u logoru na Golom otoku još se popisuju, no poznato je da je na Golom otoku pokopano oko 400 zatvorenika. Također su poimence poznata imena gotovo stotinu hrvatskih iseljenika koje je UDBA likvidirala širom svijeta - zadnju osobu u Njemačkoj, 1989.
Pozivamo se na Rezoluciju Ujedinjenih naroda o pravima čovjeka, na Rezoluciju Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima od 25. siječnja 2006., na Deklaraciju Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 30. lipnja 2006. te na Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.
Hrvatska se država Deklaracijom od.30. lipnja 2006., te nizom drugih pravnih dokumenata, obvezala da će poticati jasnu društvenu osudu počinjenih zločina te da će se brinuti o obrazovanju mladih o tom teškom i tragičnom razdoblju. Također se obvezala da će se brinuti da žrtve i njihove obitelji dožive suosjećanje, razumijevanje i priznanje za strašne patnje.
Isticati komunističku simboliku i Tita znači slaviti zločin i totalitarizam dvadeset godina nakon raspada komunističkog sustava u cijeloj Europi! Takav izopačeni sustav vrijednosti produbljuje ogorčenje i bol u dušama tisuća građana, koji ni danas ne znaju u kojoj strašnoj jami i u kakvim jezivim mukama su život okončali članovi njihovih obitelji.
Komunistički simboli zapreka su demokratskom napretku hrvatskog društva.
Zahtijevamo da se današnjem Trgu maršala Tita odmah vrati ime Kazališni trg!
http://www.viktimologija.hr
_______________________
PROSVJED NA KAZALIŠNOM TRGU
UZ TRAMVAJSKU PRUGU
Zašto tražimo povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanim imenom komunističkog diktatora maršala Tita
Maršal Tito i njegovi jugoslavenski komunistički pomagači na najokrutniji su način ubijali ljude u masovnim poslijeratnim likvidacijama, a zatvaranjima, mučenjima i ubijanjima protivnika nastavili su i u kasnijim razdobljima svoje vladavine.
Režim je kršio sva ljudska prava građana: pravo na život, pravo na sigurnost i dostojanstvo osobe, pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na slobodu medija, pravo na slobodu kretanja, pravo na vjerske i nacionalne slobode, pravo na privatno vlasništvo.
Povremene liberalizacije bile su samo pokušaj osiguravanja daljnjeg opstanka partijske vlasti. Izdavanjem putovnica radnicima Tito se riješio stotina tisuća nezaposlenih te ujedno depopulizirao brojna hrvatska područja, osobito ona u kojima su živjeli njegovi najhrabriji oponenti.
U zatvorima su ljudi mučeni električnim šokovima, prisilnim hranjenjem na gumu, izvođenjem pred strjeljački stroj, sakaćenjem, batinanjem, glađu, hladnoćom. U zatvoru u Lepoglavi ubijeno je ili nestalo 205 političkih zatvorenika, a 223 osobe su umrle. U Staroj Gradiški je ubijeno 160 političkih zatvorenika, a umrlo ih je 180. U zatvoru u Slavonskoj Požegi život su ostavile 22 žene. Imena ubijenih u drugim zatvorima, osobito u zatvoru u Zenici te u logoru na Golom otoku još se popisuju, no poznato je da je na Golom otoku pokopano oko 400 zatvorenika. Također su poimence poznata imena gotovo stotinu hrvatskih iseljenika koje je UDBA likvidirala širom svijeta - zadnju osobu u Njemačkoj, 1989.
Pozivamo se na Rezoluciju Ujedinjenih naroda o pravima čovjeka, na Rezoluciju Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima od 25. siječnja 2006., na Deklaraciju Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 30. lipnja 2006. te na Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.
Hrvatska se država Deklaracijom od.30. lipnja 2006., te nizom drugih pravnih dokumenata, obvezala da će poticati jasnu društvenu osudu počinjenih zločina te da će se brinuti o obrazovanju mladih o tom teškom i tragičnom razdoblju. Također se obvezala da će se brinuti da žrtve i njihove obitelji dožive suosjećanje, razumijevanje i priznanje za strašne patnje.
Isticati komunističku simboliku i Tita znači slaviti zločin i totalitarizam dvadeset godina nakon raspada komunističkog sustava u cijeloj Europi! Takav izopačeni sustav vrijednosti produbljuje ogorčenje i bol u dušama tisuća građana, koji ni danas ne znaju u kojoj strašnoj jami i u kakvim jezivim mukama su život okončali članovi njihovih obitelji.
Komunistički simboli zapreka su demokratskom napretku hrvatskog društva.
Zahtijevamo da se današnjem Trgu maršala Tita odmah vrati ime Kazališni trg!
http://www.viktimologija.hr