Posjetiteljima moje stranice i svim ljudima dobre volje


"Neka put bude uvijek ispred tebe.

Neka vjetar bude uvijek iza tebe.
Neka ti sunce grije lice
i kiša nek’ meko natapa tvoja polja.
Dok se opet ne sretnemo,
neka te Bog drži na dlanu svoje ruke.


Irski blagoslov"

Posjetiteljima moje stranice i svim ljudima dobre volje

POSLANICA BISKUPA MILE BOGOVIĆA PRED HODOČAŠĆE U SVETIŠTE HRVATSKIH MUČENIKA


Poslanica biskupa Mile Bogovića pred hodočašće u Svetište hrvatskih mučenika





















(Gospić, 25.7.2012.) - Gospićko-senjski biskup, mons.dr.Mile Bogović, idejni začetnik gradnje Svetišta hrvatskih mučenika, za sve žrtve kroz povijest položene za Hrvatsku, uputio je poslanicu za sve ovogodišnje hodočasnike u Crkvu hrvatskih mučenika na Udbinu. <!--break-->Drevna Krbavska biskupija za svog nebeskog zagovornika i zaštitnika izabrala je sv. Jakova. Danas na blagdan sv. Jakova i na dvanaestu godišnjicu uspostave biskupije, objavljuje se ova poslanica.

Dragi hodočasnici u Svetište hrvatskih mučenika na Udbini!
Ove godine Dan hrvatskih mučenika slavimo 25. kolovoza, kako smo to i najavili na dan posvete Crkve prošle godine. I ubuduće će slavlje biti zadnju subotu u mjesecu kolovozu. Time proslava Dana hrvatskih mučenika biva između dana 9. rujna, kada se 1493. godine dogodila tragična Krbavska bitka, simbol naših stradanja u dalekoj prošlosti, i 23. kolovoza - Dana žrtava totalitarističkih režima, simbola naših stradanja u novijoj povijesti, naših Bleiburga, Vukovara i drugih stratišta.

Ove godine slavlje će predvoditi mons. dr. Egidije Živković, gradišćanski Hrvat, biskup Željezna (Eisenstadt, Austrija). Uz njega će biti i drugi naši biskupi i svećenici sa svojim hodočasnicima. Gradišće i mnoge druge krajeve naselili su prognanici i izbjeglice iz Hrvatske upravo nakon tragične bitke na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine. U to vrijeme selio se i Križ krbavskih biskupa pa ga možemo uzeti kao simbol naše hrvatske raseljenosti. Želimo da on, uz Crkvu hrvatskih mučenika, postane i simbol duhovne i nacionalne povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske.

Ondje gdje su hrvatski svećenici dopratili izbjeglice i prognanike, ali i ostali s njima, sačuvala se veza sa starom domovinom. Tu iseljenu Hrvatsku željeli smo predstaviti i u kalendaru „Hrvatski mučenici“ za iduću 2013. godinu. Možemo reći da su danas brojčano blizu domovinska i iseljena Hrvatska. Nakon Drugog svjetskog rata uz ekonomsku raste i politička emigracija koja će nestati uspostavom samostalne države Hrvatske. Želja nam je potaknuti hodočašća u Crkvu hrvatskih mučenika iz svih dijelova iseljene Hrvatske. Crkva hrvatskih mučenika može postati točka sastajanja i okupljanja svih raseljenih Hrvata i njihovih potomaka.

Za ovogodišnji Dan hrvatskih mučenika objavili smo i časopis za Hrvatski martirologij pod nazivom „Hrvatska vjernost“. I dalje su tu događanja vezana uz Crkvu hrvatskih mučenika, napredovanje njezina uređenja i sudjelovanje vjernika iz domovine i inozemstva u hodočašćima i misnim slavljima. U ovom broju „Hrvatske vjernosti“ posebno smo željeli prikazati najtežu postaju našega križnoga puta, mučenički put krajem Drugog svjetskog rata i poraća. Tu je popularni prikaz svega onoga što su povjesničari i ljubitelji povijesti našega naroda iznijeli na znanstvenom skupu održanom u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012. na temu Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine. 
Uvjereni smo, naime, da nam mir i slogu neće donijeti pobjednici: ni jučerašnji ni današnji. Najuspješniji put prema tome jest da počnemo više cijeniti žrtve i mučenike. Na to nas je pozvao Ivan Pavao II., prorok naših dana, veliki papa i prijatelj Hrvata, čiji kip vas dočekuje na ulazu u prostor Crkve hrvatskih mučenika. Mi kršćani vjerujemo da je oko žrtve Isusa Krista i žrtava njegovih vjernih svjedoka i sljedbenika nastalo snažno zajedništvo koje nazivamo Crkva. Polazeći od žrtava i mučenika može se očekivati svako pravo zajedništvo. Molimo se da se to ostvari i u našem narodu. Zato je pokrenut projekt Crkve hrvatskih mučenika.
Radosno vas očekuje
biskup mons. Mile Bogović
U Gospiću, na blagdan sv. Jakova apostola, 2012. godine
www.gospicko-senjska-biskupija.hr




www.hrvatski-mucenici.net




BLAGDAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA NEBO










       


SVETKOVINA UZNESENJA BL. DJ. MARIJE
- VELIKA GOSPA
Svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije dušom i tijelom na nebo ili Veliku Gospu, kako je mi nazivamo, slavimo 15. kolovoza. Ova svetkovina je vrhunac svih Marijanskih blagdana. Svečano ju je proglasio Sv. Otac papa Pio XII. i to 1. studenoga 1950. godine kao dogmu, riječima: ˝Vlašću Gospodina Našega Isusa Krista, te blaženih apostola Petra i Pavla i svojom vlastitom proglašujemo, objavljujemo i određujemo da je božanski objavljena dogma da je bezgriješna i uvijek Djevica Marija Bogorodica - nakon završena tijeka zemaljskoga života - dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu.˝
Iako je ova dogma proglašena tek u XX. stoljeću, vjera u Marijino uznesenje prisutna je od prvih kršćanskih vremena. U Rimu se npr. ovaj blagdan slavio već od VII. st. na dan 15. kolovoza, od pape Sergija I. Već u VIII. st. slavi se također u Francuskoj i Engleskoj. Na zapadu su Marijino uznesenje osobito isticali veliki i sveti teolozi od XIII. st. na dalje, poput sv. Alberta Velikog, sv. Tome Akvinskog, sv. Bonaventure …. Zanimljivo je da su od XVIII. st. Svetoj Stolici počeli pristizati mnogi zahtjevi s raznih strana svijeta da se istina o Marijinoj proslavi dušom i tijelom što bolje prouči na temelju Biblije i Predaje, te da o tome Sveti Otac kao vrhovni učitelj Crkve izrekne svoj pravorijek. Papa Pio XII. 1. svibnja 1946. godine poslao je svim biskupima svijeta posebno pismo, moleći ih, da mu svaki iznese svoje mišljenje o tom pitanju. To je urodilo objavom apostolske konstitucije Munificentissimus Deus (Predarežljivi Bog) kojom je konačno i svečano potvrđena istina vjerovana od prvih početaka o potpunoj Marijinoj proslavi.   
 Vjernici svetkovinu Velike Gospe doživljavaju kao drugo slavlje Uskrsa. Raduju se zbog proslave Isusove i svoje Majke jer u njezinoj slici slave promatraju, kao nasljedovatelji Isusa Krista, svoju konačnu proslavu. Marijina proslava je potvrda Isusovih riječi upućenih učenicima: ˝Idem pripraviti vam mjesto. Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi, da i vi budete gdje sam i ja. Gdje sam ja, ondje će biti i moj služitelj.˝ Što je Isus obećao mnogima, učinio je najprije svojoj Majci kao najponiznijoj službenici Gospodnjoj. Tako Marija ne mora čekati konačnost proslave na svršetku svijeta, nego je odmah dušom i tijelom proslavljena. Na Veliku Gospu, promatrajući Marijinu slavu, prema Božjem obećanju, vjernici se nadaju i svojoj proslavi. Marija je slika i potvrda toga. 

Zato ostaje pouzdani znak nade i putokaz ljudima , sjajna zvijezda našeg neba. Ona nam je uzor ali i utočište, izvor utjehe. Kao nebeskoj Majci smijemo joj se s pouzdanjem obratiti jer je naša zaštitnica i pomoćnica, naše utočište. Gledamo je kao uzor i molimo da nam pomogne na našem zemaljskom putu do neba , prema slavi. 
Živo vjerujemo da ćemo i mi, njezina djeca, biti ondje gdje je ona, naša Majka.


vlč. Dubravko Lauš

Tekst  preuzet  s www.zupasvmateja.hr

OBAVIJEST O PREDSTAVLJANJU KNJIGE AKADEMIKA JOSIPA PEČARIĆA "RASIZAM SVJETSKIH MOĆNIKA"


Predstavljanje Pečarićeve knjige 25.kolovoza u Murteru


Udruga branitelja Murter organizator je predstavljanje knjige akademika Josipa Pečarića 

RASIZAM SVJETSKIH MOĆNIKA  zakazanog za 25. kolovoza u Murteru.


Knjigu će predstaviti: prof. dr. sc. Zdravka Božikov, Josip Jović, kolumnist i publicist te autor 
akademik Josip Pečarić. 


Domaćin predstavljanja je župnik don Ivan Katić.

Uz predstavljanje knjige sakupljat će se i potpisi za pismo 


VIJEĆU SIGURNOSTI  UJEDINJENIH NARODA O  HRVATIMA u BIH-u.

Predstavljanje će se održati u dvorani župe sv. Mihovila u Murteru, 25. kolovoza 2012. u 20 sati,

R.H.

Preuzeto s www.hrsvijet.net

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, DAN HRVATSKIH BRANITELJA !



17.obljetnica VRO  " OLUJA "






"Hrvatska, ljubavi moja

I ovdje sam Tvoj sin,

I ovdje sam Tvoje ime

I Tvoj sjaj."


Z.Tomičić











"MI SMO GARDA  HRVATSKA, SRCA SU NAM JUNAČKA

NIKOG SE NE BOJIMO ZEMLJU SVOJU VOLIMO...."





OLUJA


Grmi sijeva oluja se sprema,

s četnicima razgovora nema.

Hrvatska je spremna za obranu,

za posljednji udarac dušmanu.




Okupator srbijanski kleti

pokušava Hrvatsku oteti.

Dosta nam je srpske tiranije,

neće biti velike Srbije.


Kninski Srbi zločin nastavili,

ništa Bljeskom nisu naučili.

Na zapadnu Bosnu udariše,

granatama Bihać razoriše.


Mislili su Bihać osvojiti

s velikom se Srbijom spojiti.

Europa štiti agresora,

pet godina putem UNPROFOR-a.


Z-4 podli Zapad nudi,

Martić nije prihvatio ludi.

Raketama Zagreb je napao,

pa je ratni zločinac postao.


Tudman zove u te teške dane

Gojka Šuška, ministra obrane.

Zločince se poraziti mora,

teroriste i okupatora.


Šušak njemu ponosito viče:

"Naređenje molim, Vrhovniče,

vojsku, moral i sredstva imamo,

da četničke bande ušutkamo."


Vojni stožer, vrhunski stručnjaci,

izradiše planove junaci.

Za obranu domovine naše

u detalje bitke ucrtaše.


Sve je dobro organizirano

i odlično sinhronizirano,

kao pjesma s dobrog glasovira,

svaka dirka skladnu notu svira.


Da vidite generale naše,

spremni za boj, viteški ustaše.

Pripremiše vojsku i tehniku,

za Oluju, akciju veliku.


Brigade su pripremili vojne,

Pukovnike, satnije i bojne.

Tajanstveno i od UNPROFOR-a

iznenada tuku agresora.


Četvrtog osmog u zoru,

kraj se blizi srpskom agresoru.

Oko dvjestotisuća vojnika,

protiv srpske vojske i četnika.


Opkoliše srpsku tvorevinu,

izmišljenu državu Krajinu.

Od Dinare, mora do Dubice

u okružju srpske ubojice.


S južne strane nadiru Pauci,

od Gospića navališe Vuci.

S Velebita specijalci skaču

iza peta četničkom koljaču.


Svud Tigrovi teške borbe vode

do Bihaća da sve oslobode.

Preko Plaškog ličkih Jesenica

i bisera hrvatskih Plitvica.


Na Petrinju udariše Gromovi,

slavni borci dični vitezovi.

Hrvatska je snažna vojna sila

udarne je točke pripremila.


Na trideset mjesta proboj vrše,

sve otpore munjevito krše.

Tenkovi se vuku k'o pauci,

nastadoše četnički jauci.


Rika stoji hrvatskih topova

i bacača raketnih vatra snopova.

Urganska vatra se otvori,

nebo, zemlja, rekao bi gori.


Zrakoplovi u svakome letu,

pogadaju određenu metu.

Vitezovi hrvatski vojnici,

na svijetu najbolji ratnici.


Niz Dinaru vitezovi lete,

da se kninskom krvniku osvete.

S jedne strane Četvrta gardijska,

a sa druge Sedma varaždinska.


Knin se vidi k'o čaša na dlanu

šalju dare četničkom dušmanu.

Drugog dana Knin su zauzeli,

hrvatski ih narod štuje cijeli.


Kad zastave na tvrđavu meću,

tu svečanost zaboravit neću.

Jednu diže na jarbol Korade,

a po zidu Četvrte brigade.


Bljesak slavni, Oluja junačka,

pade sila četnička koljačka.

Htjeli su nam Srbi gospodarit

i veliku Srbiju ostvarit.


Zato su nas tukli i pljačkali,

progonili, kuće razarali.

Osta Srbin bez hrvatskoga mora,

bez države i bez koridora.


Sebi Srbe ustašama plaše

pa prostore napustiše naše.

Znaju Srbi koliko su krivi,

pa ne smiju dočekati živi.


Vladu srpsku slušaju opaku,

ostavise ručak na štednjaku.

Tuđman zove Srbe: "Ne bježite,

u domovim' svojim ostanite!"


Neće Srbi Tuđmana slušati,

odlučise u Bosnu bježati.

Cestom bježe u dvije kolone,

opljačkano i voze i gone.


Tarbuk bježi i s njim generali

da bi žive glave sačuvali.

Tenkovima kad cestu prelaze,

svoje Srbe gusjenicam' gaze.


Čast vitezu generalu Tolju

imao je promidzbu najbolju.

"Srbi mrtvi na bojistu leže

mnogi glavom bez obzira bježe."


Borbe teške na Petrinji traju

svu tehniku četnici imaju.

Tri linije dobro ukopane

vatrom tuku na četiri strane.


Ginuli su hrvatski vojnici,

al' će platit i srpski četnici.

General je Stipetić stigao,

s vitezovim on je jurišao.


Vide Srbi koliko je sati

iz rovova stadoše bježati.

Do Bihaća Hrvati stigoše

s korpusom se petim sastadoše.


Srpski korpus Dvadeset i prvi,

zločinci su ogrezli u krvi,

ostali su Srbi u obruču,

pa kukaju, plaču i jauču.


Pet tisuća vojske, to je sila

i dvadeset tisuća civila.

Kod Topuskog svi su opkoljeni,

od hrvatske vojske poraženi.


Stipetić ih zove na predaju,

sve oružje predati moraju.

Dižu Srbi bijele zastave,

Hrvati im poštedješe glave.


Pukovnik se Bulat pojavio,

Stipetiću prijavak podnio,

korpus ću vam Kordunski predati,

sve odluke vaše poštovati.


Predaju je Bulat potpisao,

Stipetiću uspjeh čestitao.

Tošo Pajić i on potpisuje,

sve UNPROFOR ovo potvrđuje.


Čedo Bulat, sav skrhan od boli

generala Stipetića moli:

"Ja Vas molim pedeset pištolja,

neka bude Vaša dobra volja."


General mu Stipetić uzvrati:

"Ja ću Vama i stotinu dati."

Da je njega Bulat zarobio,

Stipetić bi metak zadobio.


Ostadoše sjekire krvave

čim su sjekli Hrvatima glave.

Na stotine masovnih grobnica

to je djelo srpskih ubojica.


Oluja je kruna pobjednička,

pade sila srbofašistička.

Bitku takvu u brljantnom sjaju,

teorije svjetske ne poznaju.


Trajala je Oluja poznata

osamdesetčetiri sata.

Takav podvig još zapamćen nije

otkad sunce ovu zemlju grije.


SLAVA ONOM TKO JE ZA DOM PAO ,

HRVATSKU JE SLAVOM OVJENČAO .

ČAST SVAKOME HRVATSKOM VOJNIKU ,

SVIM ČASNICIM' , HVALA VRHOVNIKU !

C.P.





                                          "Poklonimo se Domovini "

                                     -Himna Četvrte Gardijske Brigade-Pauci


Vječna slava i HVALA hrvatskim braniteljima na veličanstvenom i vrijednosno neprocjenjivu daru,   miru i slobodi !

Predragi naši, , Hrvatski sokolovi i Vitezovi, Božji blagolov nek' nad Vama bdije, ma, gdje bili!


Prisjetimo se , osim riječima  zahvale , i u molitvi   svih poginulih  u obrani Domovine .

Odazvaše se spremno i odano , te nesebično položiše vlastite živote za  Dom i spas  života svih njenih žitelja.





 .                                                                "NAJBOLJI SINOVI"






Počivali u miru Božjem !



Nastojmo ne zaboraviti ,te, također,   osim riječima zahvale i u molitvi  prisjetiti se  zatočenih hrvatskih branitelja u tamnicama.





"POSLJEDNJA BITKA"










Hrvatice i Hrvati,ma, gdje bili,  čestit  Vam Dan Pobjede i domovinske zahvalnosti !

A, napose, upućujem čestitku, i  prvenstveno  ponajboljim među nama, diki i ponosu Domovine ,   hrvatskim  braniteljima povodom svečane proslave  njihove obljetnice,    Dana branitelja!