Sveto
trodnevlje - vrhunac liturgijske godine
U svagdanjem govoru navikli smo u sveto trodnevlje ubrajati Četvrtak, Petak
i Subotu svetog tjedna. Međutim, večernja misa Velikog četvrtka je u liturgiji
predvečerje sutrašnjeg dana, jer su kod Židova veliki blagdani počinjali večer
uoči toga. Misom Večere Gospodnje počinje sveto trodnevlje i nastavlja se
liturgijom Velikog petka, uskrsnog bdjenja, dnevne mise na Uskrs. Završava
službeno Večernjom uskrsnog dana.
U Općim načelima o liturgijskoj godini stoji: "Vazmeno trodnevlje
Gospodnje muke i uskrsnuća ističe se kao sjajni vrhunac čitave liturgijske
godine: Krist je naime djelo ljudskog otkupljenja i savršene proslave Boga
izvršio poglavito svojim vazmenim otajstvom, kada je svojom smrću uništio našu
smrt i svojim uskrsnućem obnovio naš život. Zato svetkovina Vazma ima u
liturgijskoj godini ono dostojanstvo što ga u tjednu ima dan Gospodnji"
(br. 18).
Čini se da su stari hrvatski pisci Uskrs nazvali Vazmom zato što su taj naziv izveli iz grčke riječi "azima" koja doslovno znači "beskvasni kruh" a skraćeno se upotrebljavala za glavni židovski blagdan Pashu kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i uskrsnućem. Uskrs je najstarija i konstitutivna svetkovina kršćanske zajednice. Od slavljenja Uskrsa kao spomena na Isusovu smrt i uskrsnuće sabrala se Crkva kao uskrsni narod koji ima svoju Pashu, drugačiju od židovske.
Uskrsno bdjenje sv. Augustin nazvao je
"majkom svih bdjenja" ili vigilija. Time je htio reći da svi
kršćanski blagdani i svetkovine imaju izvor i sadržaj u uskrsnom otajstvu, jer
su ostali blagdani Kristovi, Marijini i svetački slavljenje pojedinih događaja
Kristova spasenja koje je u pashalnom otajstvu vrhunski dogođeno i ponuđeno.
Svece slavimo zato što su na svoj način proslavili Krista raspetog i
uskrslog pa se u liturgijskim molitvama nikada ne obraćamo svecima izravno nego
Bogu koji je u njima nešto učinio po Kristu Gospodinu našemu.
Vrijeme korizme počelo je Pepelnicom i završava pred misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Iako na Veliki petak više razmatramo muku Kristovu a u uskrsnoj noći otajstvo uskrsnuća, u liturgiji se uvijek vežu u nerazdvojnu cjelinu muka i uskrsnuće.
To posebno vidimo iz svećenikove molitve na završetku pričesnog obreda
Velikog petka:
Svemogući vječni Bože!
Ti si nas obnovio velikim djelom svoga milosrđa, blaženom smrću i uskrsnućem Isusa Krista:
čuvaj u nama njegove plodove, i primanjem toga otajstva daj nam snage da ti vjerno služimo.
Slavimo muku Kristovu nadajući se uskrsnuću s njime!
Veliki četvrtak:
Večera Gospodnja - žrtva i gozba kojom se konstituira Crkva
Pasha Židova - slika kršćanske Pashe (Izl 12,1-4)
Najstariji izvještaj o ustanovi euharistije (1 Kor 11,23-26)
Ponizni domaćin na gozbi ljubavi (Iv 13,1-15)
Veliki petak:
Drvo
križa na kojem je visio Spas svijeta
Muka Isusova po Ivanu (Iv 18,1-19,42)
Sveopća molitva Crkve na dan Kristove smrti
Klanjanje križu
Pričest plodovima ranije Mise
Uskrsno bdjenje:
Ova noć
Kristove vjerne oslobađa od grijeha, vraća milost i pridružuje svetima
Služba svijetla
Služba riječi
Krsna služba
Uskrs - dnevna misa:
Naša
vjera u Uskrsloga temelji se na doživljajima povijesnih svjedoka
Bog ga uskrisi i dade mu da se očituje predodređenim svjedocima (Dj 10,34.37-43)
Žrtvovana je Pasha naša, Krist (1 Kor 5,6-8)
Vidje i povjerova (Iv 20,1-9)